13/08/2022
Ljeto je: iskoristite neke od blagodeti ljeta
Helioterapija-Fototerapija-Terapija svjetlom
Vitamin D
Često se koristi fraza da je svjetlost izvor života, što je i činjenica. Ta činjenica ima za posljedicu mogućnost korištenja svjetla kao terapije i kod reumatskih oboljenja. Terapija svjetlom je primjena svjetla (iz elektromagnetskog spektra) u terapijske svrhe.
Svjetlost kao terapija
Upotreba svjetlosnih zraka u terapeutske svrhe datira iz drevnih vremena. Još pre nekoliko milenijuma su ljudi shvatali da postoji prirodna, jaka i neposredna veza između svjetlosti i bioloških procesa u organizmima živih bića. U starom Egiptu, sunčeva svjetlost je korišćena u medicinske svrhe, dok je nešto kasnije, u antičkoj Grčkoj, Hipokrat opisao uticaj sunčevih zraka u lječenju nekih organskih poremećaja i bolesti.
Svjetlosnu terapiju su kasnije rutinski u svojoj praksi koristili ljekari u starom Rimu i u arapskim zemljama širom Bliskog i Srednjeg istoka. Premda u to vrijeme nije bilo odgovarajućeg naučnog objašnjenja veze između svjetlosti i opšteg zdravlja čoveka, bilo je sasvim jasno da sunčevi zraci utiču snažno i pozitivno na ljudski organizam.
Može se shvatiti kao vrsta klimoterapije.
Helioterapija u užem smislu
Pod helioterapija u užem smislu kao helioterapiju možemo shvtiti liječenje sunčevom energijom. Sunčeva svjetlost utiče na ritam spavanja i budnosti. Pojavom svjetla budimo se, ubrzava nam se metabolizam, rad srca, mozga, probava i aktivnost. Nestankom svjetla u organizmu se pojačano izlučuje melatonin, hormon koji potiče uspavljivanje.
Sunčanje - doziranje zavisi od:
- godišnjeg doba
- nadmorske visine
- doba dana,…
Obratite pažnju:
Da bi se helioterapija pravilno primjenjivala neophodno se pridržavati preporučenih pravila. Izlaganje sunčevim zrakama mora biti postepeno, posebno vodeći računa o pravilnom doziranju te o individualnim razlikama u osjetljivosti na sunčeve zrake. Najvažniji princip u helioterapiji jeste postepenost.
Sunčanje počinjemo s 10 minuta (po 5 minuta sa svake strane), a svaki idući dan dodajemo po 5 minuta dok ukupno ne postignemo 60 minuta (30 min sa svake strane).
Ne preporučuje se izlaganje suncu više od 4 h na dan.
Obavezno upotreba zaštne kremu s aktivnim faktorom.
Izlaganje suncu obavezno izbjegavati između 11 i 15 h.
OBAVEZUJUĆI SAVJETI za oboljele od reumatoidnog artritisa:
Osobama koje boluju od reumatoidnog artritisa ne savjetuje se duži boravak na suncu, jer toplina ima nepovoljan utjecaj na tok bolesti!
Pacijenti sa reumatoidnim artritisom imaju i povećani rizik kardiovaskularnih oboljenja, te trebaju posebnu pažnju da obrate pri dužem izlaganju suncu.
_________________________________________________________________________
Vitamin D
Sunčeva svjetlost omogućava stvaranje ujednačenih rezervi kalcijuma i fosfora. Za zaštitu organizma nam je neophodan vitamin D koji nam daruje sunce. Devedeset posto dnevnih potreba za njim proizvodi koža, a ovaj proces je moguć samo pod dejstvom ultraljubičaste svetlosti, odnosno sunca.
Bez vitamina D naše tijelo ne može apsorbovati kalcij, što znači da su dodaci prehrani s kalcijem beskorisni ako u organizmu nedostaje vitamina.
Vitamin D je poznat i kao "sunčev vitamin". U stvari, uopšte nije riječ o vitaminu, nego hormonu! Iz istorijskih razloga svrstan je među vitamine, a po većini osobina sapada u hormone prije svega zbog svoje steroidne strukture. Zajedno sa paratireoidnim hormonom reguliše koncentraciju kalcijevih jona u plazmi. Vitamin D predstavlja prohormon, koji nastaje u koži dejstvom ultraljubičastih zraka. Kompleksan je vitamin, sastoji se od vitamina D1, D2, D3, D4, D5, ali vitamini D2 i D3 su biloški aktivni.
Postoje dva tipa vitamina D: životinjski kalciferol ili kolekalciferol ili vitamin D3 i biljni ergokalciferol ili vitamin D2. Vitamin D učestvuje u jačanju kostiju i zuba jer povećava iskorištavanje kalcijuma i fosfora u organizmu, a nedostatak uzrokuje krivljenje kostiju (rahitis), X i O noge (genua valga i genua vara), a indirektno preko kalcijuma osteoporozu.
Sa godinama opada sposobnost organizma da proizvodi vitamin D.
Od 65. godine potreba za ovim vitaminom je dvostruko veća. Zbog deficita najčešće i blagi pad kod starijih ljudi dovodi do ozbiljnog preloma kostiju. Osteoporoza je obično povezana s manjkom vitamina D.
Nedostatak ovog vitamina smanjuje apsorpciju kalcija. Riba se hrani planktonom koji živi u površnim slojevima vode i samim tim je izložen velikom dejstvu ultraljubičastih zraka, uz pomoć kojih se stvara vitamin D. Velike ribe se hrane sitnom ribom i na taj način nagomilavaju vitamin D u svojim tkivima, naročito u jetri.
Ako je naša ishrana siromašna ribom, pored sunčanja potrebno je unositi vitamin D putem suplemenata.
_________________________________________________________________________
Materijal preuzet sa sajta Živjeti sa reumom kojeg možete pogledati na adresi:
https://www.antireuma.com/