15/05/2026
Koja je razlika između nutricionističkog i energetsko-duhovnog pristupa hrani?
"Nutricionizam ili znanost o prehrani je primijenjena prirodna znanost o hranjenju tijela koja proučava odnos između čovjeka i hrane i implikacije koje proizlaze iz tog odnosa i reflektiraju se na sociološki, psihološki, fiziološki i biokemijski aspekt. Temelji se na osnovnim principima kemije i biokemije, biologije i mikrobiologije, fiziologije i anatomije te genetike. U praksi obuhvaća i principe znanosti poput poljoprivrede, prehrambene tehnologije, biotehnologije, antropologije, medicine, sociologije, psihologije i ekonomije. Istraživanja s područja nutricionizma imaju vodeću ulogu u shvaćanju mnogih procesa vezanih uz prehranu i pojavu bolesti i poremećaja, ali i u shvaćanju uloge prehrane u moduliranju genetskog potencijala pojedinca. Grane nutricionizma su znanost o hrani, dijetoterapija, kemija hrane i biokemija hrane." (izvor: Wikipedia)
Energetsko-duhovna perspektiva promatra čovjeka i prirodu kao međusobno povezani, svjesni sustav koji reflektira jedno drugo; obje sastavnice slijede univerzalne principe promjene kao glavne odrednice prilagodbe organizma (ljudskog/animalnog i biljnog/mineralnog) na trenutne potrebe i zahtjeve razvoja. Energetski aspekt prehrane prepoznaje smjer i način djelovanja hrane na funkciju sustava. Ovo je domena Relativa. Duhovni aspekt realizira višeslojnost ljudskog bića i duhovno-biološku jedinstvenost jedinke neodvojivo povezane sa svim elementima nadređenog sustava, kroz razvoj svijesti - domena Apsoluta. Oba aspekta zahtjevaju razvoj ljudskih sposobnosti multidimenzionalne komunikacije unutar odnosa priroda - čovjek. (izvor: Duša)
Jedna perspektiva je više fizička (na klasičan način zapadnjačke znanosti), druga metafizička. Prva promatra dijelove koji utječu na cjelinu, druga promatra kako se cjelina reflektira u dijelovima. Cjelina je u prvom slučaju doživljena na ograničenoj relativnoj razini, u drugom na neograničenoj apsolutnoj razini postojanja. Koliko imaju sličnosti, toliko su i različite, ideološki i paradigmom kroz koju promatraju svijet.
Mehanicističko-zapadnjačka logika izoliranosti i odvojenosti (strah, nedostatak), naspram holističko-univerzalne logike uključenosti i spojenosti (sloboda, obilje).
Jedan je pristup mjerenja i izučavanja, drugi osjećanja i razumijevanja. Sa različitih razina svijesti operiraju. To možete gledati i ovako: bez nutricionizma se može (uvijek se moglo / princip odvojenosti i isključivosti na kojima se znanost fizike i kemije temelji), bez holizma se ne može (nikada se nije moglo / princip spojenosti i uključivosti na kojima se znanost metafizike i alkemije temelji). 🙂
Lošije, bolje? Ne - fascinacija elementima koji su izolirani iz konteksta Kreacije naspram smislenom i funkcionalnom po uzoru na Prirodu. Samo neupućenom i neosvještenom čitatelju bilo bi zbunjujuće kada bih to doveo u relaciju sa "kultom" smrti, odnosno Života. Jer jedno je proizvod prvog, a drugo drugog. Zapravo se ne dotiču i veze nemaju zajedno. Ne dajte da vas "pametne" definicije znanosti zbune. Pokušavaju biti eklektične, iako to nisu (zato i pokušavaju / "Imitation of Life"). Sa druge strane, holistička perspektiva ne pokušava, jer Jest.
Kada se nešto "kopira", original - koji ima stvarnu vrijednost - je potrebno uništiti (jer njegovo postojanje konstantno podsjeća na lažnost kopije). Razmislite o tome. 🌞
T.
