Liposukcijska Ishrana

09/06/2026

Nutricionističke konzultacije u Zagrebu

17.–18. lipnja 2026.

Individualni pristup regulaciji tjelesne mase, metaboličkom zdravlju, inzulinskoj rezistenciji, prehrani kod kroničnih bolesti te optimizaciji životnog stila.

📍 Zagreb, Kneza Branimira 28

Rezervacija termina:
www.LipoDIETA.org

Kenan Mandra
Autor Liposukcijske dijete®

08/06/2026

Zanimljivo je da otečena noga često nema veze s nogom.

Ona je vrlo često posljedica hormona, inzulina, kronične upale, venske insuficijencije ili limfnog zastoja.

Drugim riječima, noga nije uzrok.

Noga je mjesto na kojem gravitacija prva otkrije slabost sustava.

07/06/2026

Luk nije začin. Luk je funkcionalna hrana.

Bijeli luk
• Najviše sumpornih spojeva
• Snažnije antibakterijsko djelovanje
• Jači okus i miris

Crveni luk
• Sadrži antocijanine (ljubičasti pigment)
• Više antioksidansa od žutog luka
• Bolji izbor za sirovu konzumaciju

Žuti luk
• Najviše kvercetina
• Najistraživanija vrsta luka
• Univerzalan za svakodnevnu prehranu

Mladi luk
• Više vitamina C
• Nježnija vlakna
• Lakše probavljiv

Ljutika
• Koncentriran okus
• Bogata polifenolima
• Koristi se u vrhunskoj gastronomiji

Što je miris luka jači, to je obično veća koncentracija biološki aktivnih sumpornih spojeva. Upravo ti spojevi čine luk jednom od najzdravijih namirnica na svijetu.

Zašto luk izaziva suze, a pomaže zdravlju?

• Sumporni spojevi štite biljku od napadača
• Isti spojevi aktiviraju obrambene mehanizme u našem organizmu
• Rezanje luka oslobađa hlapljive molekule koje iritiraju oči
• Što više suza, često je više aktivnih spojeva
• Kuhanjem se dio korisnih spojeva gubi
• Sirovi luk ima najjači biološki učinak

Biljka proizvodi kemijsko oružje za svoju zaštitu. Mi ga koristimo kao hranu.

06/06/2026

Francuski paradoks desetljećima se koristio kao dokaz da čaša crnog vina štiti srce. Međutim, novija istraživanja pokazuju da je priča puno složenija. Količina resveratrola u vinu premala je da objasni navodni učinak, a dio paradoksa možda je posljedica statističkih i metodoloških pogrešaka. Mnogo je vjerojatnije da su zdravlju Francuza pridonijeli kvaliteta hrane, manji udio ultra-prerađenih proizvoda, način života i kultura prehrane. Možda Francuze nije štitilo vino. Možda ih je štitila prava hrana. – Kenan Mandra

06/06/2026

Zašto treba znati kuhati?

Kada kuhate sami, imate potpunu kontrolu nad onim što unosite u organizam. Birate kvalitetne namirnice, količinu masnoća, soli i šećera te izbjegavate skrivene sastojke koji se često nalaze u industrijskoj hrani. Kuhanje nije samo priprema obroka – to je ulaganje u zdravlje, energiju i dugovječnost.

Zašto koristiti domaće i lokalne sastojke?

Lokalno uzgojene namirnice najčešće su svježije, bogatije okusom i nutritivno vrijednije jer kraće putuju od polja do stola. Kupovinom domaćih proizvoda podržavate lokalne proizvođače, smanjujete potrebu za konzervansima i dobivate hranu koja je prirodnija i bliža svom izvornom obliku.

⸻

LOW CARB PIZZA

Sastojci (2 porcije)

Tijesto

* 300 g cvjetače
* 2 jaja
* 80 g ribanog mozzarelle
* 30 g mljevenih badema
* 1 kašičica origana
* prstohvat soli

Nadjev

* 150 g mozzarelle
* 2 veće rajčice narezane na ploške
* 1 crvena paprika narezana na trakice
* šaka svježeg bosiljka
* šaka klica (lucerna ili brokula)
* 1 kašika maslinovog ulja
* sol i papar po želji

Priprema

1. Cvjetaču usitnite u multipraktiku do teksture riže.
2. Kratko je zagrijte 5 minuta u mikrovalnoj ili na pari te dobro ocijedite višak tekućine.
3. Dodajte jaja, mozzarellu, mljevene bademe, origano i sol pa zamijesite smjesu.
4. Na papiru za pečenje oblikujte pizzu promjera oko 28 cm.
5. Pecite 20 minuta na 200 °C dok rubovi ne postanu zlatni.
6. Dodajte mozzarellu, rajčicu i papriku te vratite u pećnicu još 8–10 minuta.
7. Nakon pečenja dodajte svježi bosiljak, klice i pokapajte maslinovim uljem.

Nutritivne vrijednosti (po porciji)

Približno 420 kcal, 27 g proteina, 18 g ugljikohidrata (od čega značajan dio vlakna), 26 g masti.

Savjet:

Najbolja pizza nije ona s najviše sira i tijesta, nego ona nakon koje se osjećate lagano, siti ste nekoliko sati i imate dovoljno energije za ostatak dana. Kvalitetni domaći sastojci i jednostavna priprema često daju bolji rezultat od najskupljih restoranskih jela.

06/06/2026

🥗🍋🫑🧀🥚🐟🌰

Mislite da znate koja hrana sadrži najviše nutrijenata?

Brojke često iznenade. 👇

🍋 Limun → 53 mg vitamina C
🫑 Crvena paprika → 127 mg vitamina C

🥕 Mrkva → 835 mcg vitamina A
🐔 Pileća jetra → 3300 mcg vitamina A

🥬 Kuhani špinat → 87 mg magnezija
🎃 Sjemenke bundeve → 534 mg magnezija

🥛 Mlijeko → 120 mg kalcija
🧀 Parmezan → 1180 mg kalcija

🥚 Jaje → 56 mg kalcija
🧀 Parmezan → 1180 mg kalcija

🐟 Tuna → 250 mg omega-3
🐟 Sardina → 2000 mg omega-3

🐟 Tuna → 80 mcg selena
🌰 Brazilski orah → 1900 mcg selena

🥗 Miješana salata → 4–6 g vlakana
🌱 Chia sjemenke → 34 g vlakana

🥬 Špinat → 2,7 mg željeza
🥩 Biftek → 2,6 mg željeza

📊 Sve vrijednosti su približne i odnose se na 100 g namirnice.

❓Koja Vas je usporedba najviše iznenadila?👇

03/06/2026

ZAŠTO NE MOŽEŠ SMRŠAVITI?

Mnogi ljudi misle da je problem isključivo u hrani, kalorijama ili nedostatku discipline. Međutim, organizam je mnogo složeniji.

Kronični stres može povećati razinu kortizola – hormona koji sudjeluje u regulaciji energije, glukoze, apetita i odgovora organizma na opterećenje. Kada je stres prisutan tjednima ili mjesecima, mogu se javiti poremećaji sna, pojačan apetit, veća želja za slatkim te slabija regulacija šećera u krvi.

Kod osjetljivih osoba to može povećati rizik od inzulinske rezistencije i nakupljanja visceralne masnoće, posebno u području trbuha.

Zato nije uvijek dovoljno samo „manje jesti“. Ponekad je potrebno vratiti ravnotežu organizmu kroz kvalitetan san, upravljanje stresom, redovitu tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu.

DOK JE VISOK STRES – VISOK JE ŠEĆER.

Kenan Mandra

02/06/2026

31/05/2026

🍒 Trešnje imaju nekoliko vrlo zanimljivih bioloških osobina koje većina ljudi ne zna:

1. Trešnje prirodno sadrže melatonin
Melatonin je hormon koji organizam koristi za regulaciju sna. Trešnje, posebno kisele sorte, spadaju među rijetke namirnice koje ga prirodno sadrže. Zato su neka istraživanja pokazala da konzumacija trešanja može blago poboljšati kvalitet sna i oporavak nakon fizičkog napora.

2. Boja trešnje je zapravo biološki signal
Tamnocrvena boja dolazi od antocijanina. To nisu samo pigmenti nego molekule koje biljka proizvodi kao zaštitu od oksidativnog stresa. Kada ih pojedemo, oni djeluju kao signalne molekule koje mogu utjecati na upalne procese i funkciju krvnih žila.

3. Trešnje mogu smanjiti mokraćnu kiselinu
Jedna od rijetkih voćki za koju postoji više studija da može pomoći u snižavanju koncentracije mokraćne kiseline u krvi. Zato se često istražuju u kontekstu gihta.

4. Sadrže prirodne “biljne aspirinima slične” spojeve
Antocijanini iz trešnje djeluju na neke iste upalne puteve na koje djeluju određeni lijekovi protiv bolova, samo mnogo slabije. Zato sportaši ponekad koriste koncentrat kisele trešnje za oporavak nakon intenzivnih treninga.

5. Stablo trešnje proizvodi vlastitu “hemijsku odbranu”
Kada je napadne gljivica ili insekt, trešnja povećava proizvodnju polifenola i zaštitnih spojeva. Zanimljivo je da upravo ti zaštitni spojevi kasnije postaju korisni i ljudskom organizmu.

6. Trešnja je voće s relativno niskim glikemijskim indeksom
Iako je slatka, njen utjecaj na porast glukoze u krvi često je manji nego što ljudi očekuju. Razlog nije samo količina šećera nego i prisustvo polifenola koji mogu usporiti apsorpciju ugljikohidrata.

7. Najzanimljivija činjenica
Biljka proizvodi antocijanine da zaštiti vlastite ćelije od UV zračenja, oksidacije i stresa. Kada pojedete trešnju, vi zapravo unosite molekule koje je biljka stvorila kako bi zaštitila samu sebe. Drugim riječima, jedete dio njenog biološkog obrambenog sistema.

To je jedan od najboljih primjera rečenice koju često koristim:

“Hrana nije samo kalorija. Hrana je biološki signal.”

Trešnja nije vrijedna samo zbog vitamina ili kalorija, nego zbog hiljada signalnih molekula koje nose informaciju između biljke i ljudskog organizma.