28/05/2026
Kraj proljeća i početak ljeta razdoblje su pojačanih poljoprivrednih radova, boravka ljudi u prirodi i čišćenja objekata koji su tijekom zime bili zatvoreni ili rijetko korišteni. Upravo u tom razdoblju povećava se mogućnost kontakta ljudi s glodavcima i njihovim izlučevinama, osobito u ruralnim područjima, starim podrumima, šupama, skladištima, štalama i zapuštenim objektima. Istodobno, više temperature, vlaga i češći boravak u šumama, šikarama i na poljima stvaraju uvjete pogodne za širenje bolesti koje prenose glodavci.
1. „Mišja groznica” – je među najpoznatijim bolestima koje se povezuju s glodavcima u našoj zemlji. Mišja groznica je bolest koju uzrokuju hantavirusi, a prenosi se kontaktom s izlučevinama zaraženih glodavaca. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine prethodno zagađene mokraćom ili izmetom miševa i voluharica.
Kako dođe do zaraze: Zaraza se često događa tijekom čišćenja podruma, starih kuća, vikendica, gospodarskih objekata ili prilikom rada u šumi i na poljima.
Osobe koje rade u šumarstvu, poljoprivredi, lovstvu ili često borave u prirodi imaju veći rizik od zaraze.
👉 Simptomi mišje groznice: u početku podsjećaju na gripu-visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i leđima, umor te mučnina. Kod težih oblika bolesti može doći do oštećenja bubrega i ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
2. Druga važna bolest povezana s glodavcima je tularemija, bakterijska zarazna bolest koja se može prenijeti kontaktom sa zaraženim životinjama, ubodom krpelja ili udisanjem kontaminirane prašine. Bolest je poznata i pod nazivom „zečja groznica”, ali njezini prijenosnici mogu biti i različiti glodavci. Tularemija se najčešće pojavljuje u područjima bogatim vodama, livadama i šumama.
Simptomi: uključuju povišenu temperaturu, povećane limfne čvorove, slabost i rane na mjestu ulaska bakterije u organizam.
3. Jedna od poznatijih bolesti je i leptospiroza, poznata i kao „štakorska bolest”. Uzročnici se nalaze u mokraći zaraženih štakora i drugih životinja, a čovjek se može zaraziti kontaktom s kontaminiranom vodom, blatom ili tlom. Bolest se češće javlja nakon poplava ili rada u vlažnim područjima. Simptomi mogu biti visoka temperatura, bolovi u mišićima, glavobolja i umor, a teži slučajevi mogu zahvatiti jetru i bubrege.
✅ Prevencija: Važno je redovito čistiti i provjetravati zatvorene prostore, ali pritom koristiti zaštitne rukavice i maske, osobito u prostorima gdje postoje tragovi miševa. ✅ ✅✅ Ne preporučuje se metenjem dizati prašinu jer se tako uzročnici bolesti mogu udahnuti. Hranu treba držati u zatvorenim posudama, a otpad pravilno odlagati kako ne bi privlačio glodavce.
Boravak u prirodi također zahtijeva određeni oprez. Tijekom rada u šumi ili polju preporučuje se nošenje duge odjeće i zatvorene obuće, kao i korištenje sredstava protiv krpelja. Nakon povratka iz prirode potrebno je pregledati tijelo i odjeću te održavati higijenu ruku. Posebnu pozornost treba posvetiti izvorima pitke vode u ruralnim područjima kako bi se izbjegla mogućnost zaraze kontaminiranom vodom.
👉 Kako se zaštititi?
• Ne dirajte mrtve miševe golim rukama.
• Zatvorite rupe kroz koje ulaze glodavci.
• Hranu držite u zatvorenim posudama.
Kod čišćenja podruma, tavana ili vikendica:
• nosite rukavice i masku,
• prije čišćenja navlažite površine dezinficijensom,
• ne metite na suho jer se virus može podići u zrak.
💡 Posebnu ulogu imaju DDD mjere (dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija), koje predstavljaju ključnu kariku u smanjenju rizika i zaštiti zdravlja ljudi i životinja. Deratizacijom se smanjuje broj štakora, miševa i drugih glodavaca koji mogu biti prijenosnici virusa i bakterija. Redovita deratizacija u kućanstvima, podrumima, gospodarskim objektima, skladištima hrane i kanalizacijskim sustavima smanjuje mogućnost kontakta ljudi s izlučevinama glodavaca koje mogu sadržavati uzročnike bolesti.