Palijativna skrb Doma zdravlja Vukovarsko - srijemske županije

04/08/2026

Ne zaboravimo nikad prošlost, jer je ona temelj naše slobode i budućnosti. Sa zahvalnošću i poštovanjem prisjećamo se svih hrvatskih branitelja, posebno onih koji su položili život za našu domovinu. Sjetimo se i obitelji koje s ponosom, ali i tugom, čuvaju uspomenu na svoje voljene. Nek im naša zahvalnost bude trajna, a sjećanje na žrtvu branitelja vječno.
Svakodnevno svjedočimo koliko su ljubav, briga, zajedništvo i dostojanstvo važni u svakom životnom trenutku. Zato danas, više nego ikada, zahvalimo svima koji su nam darovali slobodu u kojoj možemo živjeti, voljeti i biti tu, jedni uz druge.

Sretan vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja ! 🇭🇷

Potražite ostale hrvatske domoljubne pjesme na našem YouTube kanalu...

02/08/2026

Kako bol preobraziti u blagoslov!

"Kad je Isus čuo za smrt Ivana Krstitelja, povuče se odande lađom na samotno mjesto, u osamu." Smrt prijatelja i preteče duboko ga je dirnula. Traži tišinu u kojoj će pobijediti ovu bol, pronaći njezin smisao, vratiti nadu i radost. Za to mu je potrebna blizina Očeva, svjetlo i ljubav odozgo. Nitko ne može i ne treba samo tovariti boli na svoj život. Suosjećanje nije zajedničko propadanje pod teretom boli, nego zajedničko pobjeđivanje boli.

No, ovaj p**a, osama koju je tražio nije mu bila darovana. Mnoštvo ga je pronašlo. Mogao je ostati zatvoren u vlastitoj boli. Mogao je reći: "Danas ne mogu." Ali Evanđelje kaže nešto sasvim drugo: "Sažali mu se nad njima." To je Božje srce. Možda je Otac ovaj p**a baš želio da gubitak jedne dragocjene ljudske blizine liječi blizinom mnoštva koje ga treba. A onda se iz toga dogodilo čudo umnoženja kruha. Dogodila se eksplozija ljubavi.

Kako se mi nosimo s gubitkom i patnjom. Da li nam se događa da nas patnja zatvori u nas same. Isusa je patnja otvorila drugima: Ocu, ljudima. On pokazuje da prava ljubav nije osjećaj koji traje dok je sve dobro i ugodno, nego je snaga koja upravo kroz napore i boli najviše raste.

Zatim dolazi trenutak koji se također ponavlja u životu nas vjernika. Učenici gledaju mnoštvo i vide problem, vide ono što nemaju: "Nemamo ovdje ništa osim pet kruhova i dvije ribe." Koliko p**a i mi slično govorimo Bogu: "Gospodine, nemam dovoljno vremena; nemam dovoljno snage; nemam dovoljno znanja; nemam dovoljno novaca; nemam dovoljno ljubavi." A Isus gotovo uvijek odgovara istim riječima: "Donesite mi ih ovamo." On ne traži ono što nemamo. Traži ono što imamo. Pet kruhova i dvije ribe u ljudskim rukama nisu bili gotovo ništa. U Isusovim rukama postali su dovoljno za tisuće.

Često čujemo, a možda i sami kažemo: "Što te ne ubije, to te ojača." Hoće li nas nešto ubijati ili jačati nije stvar sreće, nego našeg stava prema bolnim iskustvima. I još nešto valja imati na umu: nemojmo nikada u svojoj boli ostati sami. Ni Isus to nije mogao. Krenimo u tišini k Ocu, ali i budimo otvoreni ako nas već na putu preusmjeri na neki potpuno neočekivani način suočavanja i iscjeljenja.

(fra Mijo)

13/06/2026

U tijeku je 15. medunarodni kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara "Sestrinstvo bez granica" „Od odlaska do ostanka“ Što zakon može učiniti za zadržavanje medicinskih sestara u zdravstvenom sustavu RH?

I mi aktivno sudjelujemo sa temama iz područja palijativne skrbi: Prepoznavanje važnosti i zadaća koje provodi koordinator palijativne skrbi (Ahnetka Stjepanović, mag.med.techn.) i Suočavanje sa stresom kod neformalnih njegovatelja u VSŽ (Daniel Čelebić, mag.med.techn., Hermina Fridl, mag.med.techn.)🤗

08/06/2026

Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu obilježava se 8. lipnja.🧠

Tumor na mozgu, abnormalna je masa tkiva u mozgu u kojoj stanice nekontrolirano rastu i razmnožavaju se. Najčešće nema poznati uzrok, a samim time ne postoji ni mogućnost prevencije.
Simptomi ovise o mjestu i veličini tumora.

Oni mogu biti:
➡glavobolje
➡epileptički napadaji
➡vrtoglavice ili gubitak svijesti
➡problemi s vidom
➡zbunjenost ili promjene u ponašanju.

Također se mogu pojaviti slabost ili paraliza jednog dijela tijela, gubitak njuha ili sluha, poteškoće pamćenja, govora, čitanja ili pisanja. Ako se pojave simptomi, u dogovoru s liječnikom potrebno je obaviti detaljni neurološki pregled uz dijagnostičke slikovne pretrage.

Više o obilježavanju pročitajte na poveznici u komentarima.👇

07/06/2026

Danas obilježavamo 5. Nacionalni dan preživjelih od raka- dan posvećen svim osobama koje su se suočile s dijagnozom raka, njihovoj snazi, ustrajnosti i životu nakon liječenja. Ovaj dan podsjeća nas na važnost podrške, razumijevanja i kvalitetne skrbi za sve koji žive s posljedicama bolesti.

Zahvaljujući sve uspješnijem liječenju, broj osoba koje su preživjele rak kontinuirano raste. Prema podacima Registra za rak, krajem 2023. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 187.118 osoba, odnosno 4,8 % ukupnog stanovništva, koje su u nekom trenutku života dobile onkološku dijagnozu.

Među njima, za 10,1 % pacijenata od dijagnoze je prošlo manje od godinu dana, za 27,6 % između jedne i četiri godine, 23,9 % dijagnozu je dobilo prije pet do devet godina, dok je 38,4 % osoba svoju dijagnozu dobilo prije više od deset godina.

Preventivni pregledi i programi ranog otkrivanja raka ključni su za uspješnije liječenje i kvalitetniji život. No, i nakon završetka liječenja mnogima je potrebna podrška u suočavanju s fizičkim i psihičkim posljedicama bolesti te strahom od njezina povratka.

Slavimo život, snagu i nadu.

❤️

02/06/2026

Na okruglom stolu o palijativnoj skrbi održanom u Hrvatskom saboru ponovno smo otvorili temu na koju Hrvatski savez za rijetke bolesti godinama upozorava: obitelji ne smiju biti prepuštene same sebi.

Predsjednica Saveza Sara Bajlo Pleština sudjelovala je u raspravi i istaknula važnost sustava koji pacijentima i njihovim obiteljima osigurava pravovremenu, koordiniranu i dostupnu podršku kada im je najpotrebnija.

Palijativna skrb često se u javnosti povezuje isključivo sa starijim osobama, onkološkim bolesnicima ili završnom fazom života. Međutim, kod mnogih rijetkih bolesti palijativna skrb započinje već u trenutku postavljanja dijagnoze. Ona nije samo skrb na kraju života, već podrška koja prati oboljelu osobu i njezinu obitelj tijekom cijelog tijeka bolesti.

Za osobe koje žive s rijetkim bolestima i njihove obitelji palijativna skrb obuhvaća mnogo više od zdravstvene usluge. Ona uključuje dostupnost informacija, koordinaciju skrbi, psihološku, socijalnu i administrativnu podršku te pomoć u svakodnevnim izazovima koje bolest donosi.

Osobe s rijetkim bolestima često su u još nepovoljnijem položaju jer se i inače suočavaju s manjkom informacija, nedostatkom stručnjaka i složenim putem kroz sustav. Kada je potrebna palijativna skrb, ti se izazovi dodatno povećavaju.

Posebno zabrinjava činjenica da je pedijatrijska palijativna skrb u Hrvatskoj još uvijek u povojima. Mnoge obitelji i dalje ovise o angažmanu, dobroj volji i entuzijazmu pojedinaca umjesto o organiziranom, dostupnom i održivom sustavu podrške.

Pozdravljamo najavu donošenja Nacionalnog plana razvoja palijativne skrbi, ali uz strateške dokumente potrebni su i konkretni koraci, jasni rokovi, odgovornosti i osigurana sredstva za provedbu.

Dostojanstveno življenje s teškom bolešću i dostojanstveno umiranje nisu privilegija nego temeljno ljudsko pravo. Način na koji društvo skrbi o svojim najranjivijim članovima jedan je od najvažnijih pokazatelja njegove humanosti i civilizacijskog dosega. U 21. stoljeću to bi trebao biti minimum koji svako uređeno društvo može i mora osigurati.

01/06/2026

30/05/2026

🇭🇷🇭🇷🇭🇷

29/05/2026

Dana 28.05. u 11.00 sati u organizaciji Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi i Hrvatske udruga medicinskih sestara - Društva za hospicijsku i palijativnu zdravstvenu njegu održan je radni sastanak koordinatora za palijativnu skrb u županijama.

Dnevni red:
1. Uloga koordinatora za palijativnu skrb u županiji
2. DTP postupci koordinatora za palijativnu skrb u županiji
3. Edukacija koordinatora za palijativnu skrb u županiji
4. Izazovi u radu koordinatora za palijativnu skrb u županiji
5. Ideje za unapređenje rada i jačanje uloge koordinatora za palijativnu skrb u županiji

Na sastanku su prisustvovali predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestra Mario Gazić i 36 koordinatora za palijativnu skrb iz 19 županija i Grada Zagreba.
Sudionici su razmijenili iskustva iz svojih županija, istaknuli primjere dobre prakse, ali i izazove poput neujednačene organizacije sustava.
Istaknuta je važnost uvažavanja rada koordinatora za palijativnu skrb kao samostalne djelatnosti. Nužno je omogućiti da se koordinatora temelji sa propisanim opisom poslova, s posebnim naglaskom na zadaćama koordinatora vezanim uz intersektorsku suradnju te povezivanje s organizacijama civilnog društva i volonterima.

28/05/2026

https://www.facebook.com/share/v/18atyvd4Gx/