02/09/2026
Prehrambena vrijednost biljnih klica i izdanaka
U fazi klice i izdanka smanjena je razina štetnih tvari u biljkama
U azijskim kuhinjama se klice i izdanke koristi već stoljećima, a oduvijek su ih primjenjivali u liječenju različitih bolesti. U zapadnom svijetu su postale popularne posljednjih dvadesetak godina kada su počela prva istraživanja vezana uz njih te se potvrdilo da obiluju hranjivim tvarima koje snažno djeluju na dobrobit cijelog organizma. Kod nas ih se još uvijek ili ne koristi ili ih se koristi vrlo malo.
S obzirom da neke namirnice ne možemo jesti sirove (sjeme mahunarki i žitarica), a termičkom obradom gube neke hranjive tvari, klice i izdanci su najbolja hrana koja se može vrlo jednostavno uzgojiti na malom prostoru i s vrlo malo brige. Zapravo, u stanu se može napraviti mali biovrt. Klice i izdanci koje sami uzgojimo ne sadrže pesticide, aditive i druge spojeve koji štete našem tijelu, a koncentrirani su izvor hranjivih tvari. Najpopularnije su klice i izdanci soje, ali se mogu proizvesti i od drugih mahunarki (grah, grašak, leća, lucerna, lupina), zatim žitarica (zob, pšenica, ječam, proso, kukuruz), suncokreta, heljde, raznog povrća (luk, cikla, brokula, rotkva, rotkvica, rikola, celer, špinat), ali i aromatičnog bilja kao što su bosiljak i matičnjak. Klice i izdanci nekih biljaka su izraženog okusa i mirisa dok su neke blage i neutralne, hrskave su i kao takve su odličan dodatak svakom obroku. Može ih se dodavati raznim salatama koje jedeemo uz ručak ili večeru, zatim sendvičima, ali i varivima, juhama ili drugim kuhanim jelima.
Antioksidacijska moć klica i izdanaka
Jedenjem klica i izdanaka se povećava unos vitamina, minerala i fitotvari, koje su tijelu potrebne tijekom dana. Fitotvari su bioaktivni spojevi koji pridonose zdravlju organizma, sprečavajuće ili u smislu zaštite od bolesti. Istraživanja su pokazala da imaju antioksidativno i antikancerogeno djelovanje. U fitotvari se ubrajaju polifenolni spojevi, terpenoidi, alkaloidi, glikozidi, organske kiseline i slično, a do sada ih je otkriveno nekoliko tisuća. Prisutne su u svježim namirnicama, odnosno, što je hrana više industrijski prerađena, manje je fitotvari. Istraživanja pokazuju da je u fazi klice i izdanka smanjena razina štetnih tvari u biljkama (npr. fitati kod mahunarki i žitarica, oksalati iz voća i povrća - špinat, glukozinolati kod kupusnjača, nitrati i sl.), a dolazi do povećanja razine hranjivih tvari, kao što su bjelančevine, minerali, vitamini i fitotvari. Klijanjem se povećava i razina fenolnih spojeva, a time i antioksidacijska moć. Isto se tako kod mahunarki povećava razina vitamina B, pogotovo tiamina (B1) te vitamina A, C i E, ali i bjelančevina, vlakana i minerala, dok je razina ugljikohidrata smanjena. Kod lupine se povećava razina vlakana i bjelančevina. Klice soje su bogatije proteinima i izoflavonima (genistein i daidzein), za koje je dokazano da imaju antikancerogeno djelovanje. Kod žitarica kao što su ječam, pšenica, zob i riža, klijanjem dolazi do povećanja razine aminokiselina.
Samo pet do šest dana strpljenja
Vrlo je važno da je sjeme koje se koristi za klice ili izdanke organskog podrijetla, odnosno, da je netretirano te da je zdravo, da ima visok postotak klijavosti. Sjeme treba čuvati na suhom, hladnom i tamnom mjestu.
Prije klijanja, sjeme treba oprati i namočiti u vodi da nabubri. Vode treba biti tri p**a više negoli sjemena, a vrijeme namakanja ovisi o vrsti (mahunarkama je potrebno 12 sati, a ostalom sjemenju između 6 i 8 sati). Nakon namakanja sjeme opet treba isprati čistom vodom te ga staviti u posudu koju se može zatvoriti poklopcem ili prekriti gazom, te učvrsti gumicom. Posudu sa sjemenom je najbolje držati u toploj prostoriji bez izravnog svjetla, ali uz svakodnevno vlaženje. Sjeme treba biti vlažno, ali vode ne smije biti previše jer će sjeme i klice početi trunuti. Svaki ih put, nakon polijevanja, treba ocijediti. Sjeme se može staviti naklijavati u staklenku na koju se stavi gaza i pričvrsti gumicom, a staklenku zatim treba nagnuti otvorom prema dolje pod kutom od 45º. Na taj način će suvišna voda otjecati van, ali će sjemenke trebati češće vlaženje.
Mahunarkama treba pet do sedam dana da prokliju, a ostalim vrstama tri do šest dana. Ako sjemenke ostavite još nekoliko dana na svjetlu, razviti će izdanke s kotiledonama. Prije upotrebe, klice treba isprati vodom kako bi ste uklonili nečistoću i moguće mirise, te treba ukloniti neproklijale sjemenke. Kada su u vodi, može ih se lagano promiješati kako bi ste uklonili sjemene ljuske. Nakon toga ih se ocijedi i spremne su za upotrebu. U hladnjaku ih se može čuvati do 10 dana, ovisno o vrsti. Također, može se kombinirati više vrsta sjemenki, ali im vrijeme potrebno za klijanje treba biti podjednako.
Plitice s klicama ili izdancima, spremne za jelo, može se kupiti i u trgovinama. Pri proizvodnji i kupnji takvih namirnica treba pripaziti jer su toplina i visoka vlaga idealni uvjeti za razvoj patogena. Ako se uoči plijesan ili je miris neugodan, takve klice i izdanke ne smije se jesti.
Klice i izdanci su idealni za nadopunu svakodnevnih jelovnika hranjivim tvarima. Pogotovo su praktični za one koji nemaju dovoljno vremena za dugotrajnu pripreme hrane, a posebno su korisne zimi kada nam kvalitetno svježe voće i povrće nije dostupno u količinama kao u drugim djelovima godine (Napisala: Monika Vidak)
