Dijabetičko stopalo, rana i neuropatija

09/09/2026

DIJABETIČKA RANA MOŽE IMATI OZBILJNE POSLJEDICE

Dijabetički ulkus stopala nije samo oštećenje kože.

Rana se može inficirati, infekcija se može proširiti u dublja tkiva, može biti potrebna hospitalizacija, a u najtežim slučajevima i amp**acija.

Podaci objavljeni u Diabetes Care pokazuju ozbiljnost problema:

19–34 % osoba s dijabetesom tijekom života razvije ulkus stopala.
65 % ulkusa ponovno se pojavi unutar 3–5 godina.
Pri osebah, ki so razvile DFU, je bila navedena življenjska incidenca amp**acije spodnje okončine približno 20 %.

Zato bi zadnji stavek naredila zelo preprost:

Najbolje vrijeme za prepoznati rizično stopalo je prije nego što nastane rana.

Izvor: McDermott K. i sur. Etiology, Epidemiology, and Disparities in the Burden of Diabetic Foot Ulcers. Diabetes Care. 2023;46:209–221.

08/09/2026

DIJABETIČKI ULKUS STOPALA NIJE RIJETKA KOMPLIKACIJA

Prema velikom pregledu objavljenom u časopisu Diabetes Care, procjenjuje se da će čak 19–34 % osoba s dijabetesom tijekom života razviti ulkus stopala.

Najčešće nije riječ o jednom uzroku. Neuropatija, gubitak zaštitnog osjeta, pritisak na stopalo, manja trauma, deformacija stopala i poremećena cirkulacija mogu djelovati zajedno.

A nakon što se ulkus jednom pojavi, problem nije nužno završen njegovim cijeljenjem: oko 65 % ulkusa ponovno se pojavi unutar 3–5 godina.

Zato je kod dijabetičkog stopala važno razmišljati o riziku prije nastanka rane, ne šele nakon nje.

Izvor: McDermott K. i sur., Diabetes Care 2023.

07/09/2026

ŽULJ, ZADEBLJANA KOŽA ILI PUKOTINA MOGU BITI ZNAK UPOZORENJA

Kod osobe koja ima smanjen osjet u stopalima zadebljana koža – kalus – može nastati na mjestu povećanog pritiska.

Povećani pritisak ispod kalusa može dovesti do potkožnog krvarenja, oštećenja kože i naposljetku do nastanka ulkusa. Rizik dodatno povećavaju deformacije stopala, neodgovarajuća obuća i periferna arterijska bolest.

Zato međunarodne IWGDF smjernice kod osoba s dijabetesom posebno preporučuju praćenje gubitka zaštitnog osjeta, periferne arterijske bolesti, deformacija stopala, kalusa i svih promjena koje prethode nastanku ulkusa.

Ne čekajte da promjena postane velika rana da biste joj posvetili pažnju.

Izvor: IWGDF Guidelines 2023.

06/09/2026

KADA STOPALO NE OSJEĆA BOL, MALA OZLJEDA MOŽE PROĆI NEPRIMIJEĆENO

Zaštitni osjet ima važnu ulogu: bol nas upozorava da nešto nije u redu.

Kod dijabetičke polineuropatije taj se zaštitni mehanizam može izgubiti. Žulj, pukotina kože ili mala ranica tada ne moraju boljeti, pa osoba nastavlja hodati i opterećivati isto mjesto.

Upravo zato se male, neprimijećene ozljede mogu ponavljano traumatizirati i postupno razviti u ulkus. Prema znanstvenom pregledu, prisutnost neuropatije povezana je s približno 7 p**a većim rizikom razvoja dijabetičkog ulkusa stopala.

Rana koja ne boli nije nužno bezazlena rana.

Izvor: McDermott K. i sur., Diabetes Care 2023.

05/09/2026

PRVI ZNAKOVI ČESTO SE POJAVLJUJU PRIJE RANE

Trnci, pečenje, bockanje, utrnulost ili slabiji osjećaj dodira i temperature mogu biti znakovi dijabetičke polineuropatije.

Procjenjuje se da najmanje 50 % osoba s dijabetesom tijekom života razvije perifernu neuropatiju. Neuropatija je jedan od najvažnijih čimbenika rizika za nastanak dijabetičkog ulkusa stopala.

Problem nastaje kada se osjet postupno smanjuje. Osoba tada možda ne osjeti žulj, kamenčić u cipeli, prevelik pritisak, malu posjekotinu ili toplinsku ozljedu.

Zato je promjena osjeta u stopalima znak koji vrijedi provjeriti – čak i kada još nema rane.

Izvor: McDermott K. i sur., Diabetes Care 2023; ADA Standards of Care.

04/09/2026